Granični policajci i carinici najčešće optuženi za korupciju, moćnici u ladicama

Prema podacima Suda BiH, zaključno s početkom decembra potvrđeno je deset optužnica za koruptivna djela.

Državno tužilaštvo je nastavilo s trendom procesuiranja graničnih policajaca i carinika tokom 2025. godine. Među izuzecima su optužnice protiv suspendovane uposlenice Tužilaštva Tanje Kusmuk za pronevjeru u službi, te suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića, piše Detektor.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala, kaže da se poneki predmet može nazvati visokom korupcijom zbog pozicije koju optuženi obavljaju, ali ne toliko po samoj srazmjeri tih krivičnih djela. Problem, prema njenim riječima, predstavlja selektivan pristup u procesuiranju i preuzimanju predmeta s drugih nivoa.

"Imamo nedodirljive, za koje godinama postoji veliki broj prijava, medijskih istraživanja, prijava iz civilnog društva koje nikada nisu rezultirale konkretnim optužnicama zbog uticaja koje te osobe imaju na pravosuđe", smatra Korajlić.

Godinu i po nakon što su uhapšeni i određeni period proveli u pritvoru, Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Debevca i Mehmedagića, kojima je na teret, između ostalog, stavljena zloupotreba položaja ili ovlaštenja, a suspendovanom predsjedniku Suda i primanje nagrade ili drugog oblika koristi. Zajedno s njima je optužen i uposlenik Suda Milisav Pijuk za neovlašteno prisluškivanje i lažno predstavljanje, a iako je od potvrđivanja optužnice prošlo više od pet mjeseci, još uvijek nije odlučeno pred kojim sudom će se suditi njima trojici, s obzirom na prebacivanje predmeta na relaciji Sud BiH – Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije.

Sva trojica su se krajem oktobra odbili izjasniti o krivnji, nakon čega je Sud po službenoj dužnosti konstatovao da su krivnju negirali.

Početkom decembra 2025. podignuta je optužnica protiv 11 osoba, među kojima je četvero graničnih policajaca i troje carinika Uprave za indirektno oporezivanje, koji se, između ostalog, terete za davanje i primanje dara i drugih oblika koristi prilikom uvoza veće količine robe iz Njemačke na graničnim prelazima Kozarska Dubica i Kostajnica, što su iz Tužilaštva BiH u saopštenju ocijenili predmetom visoke korupcije.

Krajem zadnjeg mjeseca ove godine podignuta je optužnica protiv Mirka Perišića zvanog Rođo, nekadašnjeg uposlenika Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, zbog prevare u službi.

Iz Misije OSCE-a u BiH navode kako manji broj optužnica nije, sam po sebi, pokazatelj lošeg rada "ako tužioci rade na zahtjevnijim predmetima koji imaju veliki uticaj", ali da, imajući u vidu dostupne resurse Tužilaštva BiH, nastavljaju da ohrabruju prioritizaciju složenih predmeta korupcije na visokom nivou.

Rezultati praćenja sudskih postupaka, dodaju iz Misije, pokazali su da procesuiranje predmeta primanja i davanja dara male vrijednosti predstavlja znatnu proporciju u broju predmeta korupcije pred Sudom BiH.

"Fokus na procesuiranje krivičnih djela korupcije niskog i srednjeg nivoa nauštrb predmeta visoke korupcije rizikuje da pošalje poruku da se institucije ne bave adekvatno korupcijom unutar moćnih političkih, administrativnih i ekonomskih struktura", kažu iz Misije OSCE-a u BiH.

Po silasku s vlasti ili kada su na sceni politički obračuni, odnosno kada jedna struja preuzme kontrolu u odnosu na drugu ili kada je borba između frakcija unutar pravosuđa, kaže Korajlić, onda imamo situacije da za određene pojedince postoji veliki interes da se procesuiraju, dok se za druge predmeti drže u ladicama, iz kojih se izvade u pogodnom trenutku.

Postoje i predmeti i prijave, navodi Korajlić, koje je tužilaštvo preuzelo prije sedam-osam godina, a koje nisu još dale rezultat u vidu neke tužilačke odluke.

"Nekada se i preuzimaju da bi se uspostavila kontrola nad tim predmetima. Nekada se ‘formira predmet’ i drži dugo u ladici da bi se opstruisalo njegovo procesuiranje. Nekada se čeka pogodan trenutak", dodaje Korajlić.

Prema mišljenju advokatice Lejle Čović, razlog malog broja optužnica za krivična djela iz oblasti korpucije jeste prvenstveno problematičnost dokazivanja ove vrste djela, a smatra da ne postoji dovoljan broj krivičnih prijava.

"Na kraju, jedan od razloga, po mom mišljenju, jeste svakako politička pozadina velikog broja koruptivnih djela, koja ima svoje 'veze' i uticaj u Tužilaštvu BiH, koje u tim slučajevima i djeluje u tom pravcu", kaže advokatica Čović.

Za advokaticu Mirnu Avdibegović jedan od osnovnih problema u radu svih tužilaštava jeste što nema adekvatnog mehanizma kontrole rada, i postavlja se pitanje šta je sa istragama za čije sprovođenje je protekao zakonom propisani rok, a postupajući tužioci nisu donijeli tužilačke odluke koje su im propisane zakonom.

"Neažurnost sprovođenja istraga, ali i povrede ljudskih prava usljed takvog postupanja mogu proizvesti nesagledive posljedice po sam krivični postupak… To ćemo vidjeti tek za nekoliko godina, kada ćemo se pitati kako je moguće da zbog takvog tužilačkog postupanja padaju ‘najveći’ predmeti", rekla je Avdibegović i dodala da tužioci u radu moraju imati ogromna ovlaštenja, ali im to daje i velike odgovornosti.

U zadnjem izvještaju Tužilaštva BiH se navodi da, od ukupnog broja zaprimljenih u prošloj godini, četvrtinu čine anonimne prijave, koje su "veoma često neprecizne, neodređene i sadrže podatke i informacije koje ne sadrže elemente krivičnog djela", dok više od 47 posto čine prijave fizičkih i pravnih lica koje često ne sadrže podatke i informacije koje bi mogle rezultirati pokretanjem istraga.

"Od ukupnog broja prijava koje se odnose na korupciju, samo je 47, ili oko 27,11 posto, prijava koje čine kvalitetan osnov za dalji rad tužilaštva", stoji u zadnjem izvještaju Tužilaštva za 2024. godinu.

Tokom 2024. je, prema ovom izvještaju, podignuto osam optužnica protiv devet osoba za koruptivna krivična djela, od kojih su dva predmeta protiv dvije osobe za visoku korupciju.

Dvije optužnice potvrđene ove godine podignute su krajem 2024., a među njima je i predmet bivšeg direktora OSA-e Mehmedagića za zloupotrebu položaja.

Iz Državnog suda su u odgovoru Detektoru naveli da tokom ove godine nije bilo optužnica Tužilaštva koje su odbijene, dok je samo u predmetu kod suspendovanog predsjednika ove institucije Debevca i ostalih optužnica bila vraćena na doradu, nakon čega je potvrđena.

Prema podacima Suda BiH, u ovoj godini je doneseno osam pravosnažnih presuda za koruptivna krivična djela u kojima je pet osoba oslobođeno optužbi, dok je u odnosu na tri optužba odbijena.

Među predmetima koji su najviše privlačili pažnju javnosti bio je obnovljeni postupak protiv Fikreta Hodžića i pravnog lica "F. H. Srebrena malina" za zloupotrebu položaja pri nabavci respiratora, koji je završio odbijanjem optužbe nakon što je Ustavni sud utvrdio da mu je povrijeđeno pravo na odbranu. Apelaciono vijeće je zaključilo da Hodžić i "F. H. Srebrena malina" nisu na valjan način suočeni s optužbom, odnosno u istrazi nisu suočeni s krivičnim djelom "zloupotreba položaja ili ovlaštenja" iako su ispitivani na sam tok radnji.

Pravosnažno je odbijena optužnica i protiv Mustafe Vrapca, nekadašnjeg zaposlenika Tužilaštva BiH, za krivotvorenje službene isprave i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, uz obrazloženje da radnje koje su mu stavljene na teret ne sadrže biće krivičnih djela.

Advokatica Čović je mišljenja da Sud BiH nije postavio visok prag za dokazivanje koruptivnih krivičnih djela, pogotovo ako se u vidu imaju obrazloženja osuđujućih presuda, dok se djelimično rezultat oslobađajućih presuda vidi u problematičnosti dokazivanja.

"Pored toga, ne treba izgubiti iz vida da je prag dokazivanja krivnje puno viši u odnosu na postojanje osnovane sumnje koja je potrebna za potvrđivanje optužnice", kaže Čović i dodaje da su u slučaju odbijajućih presuda u pitanju pravne stvari o kojima se trebalo voditi računa prije podizanja optužnice.

Advokatica Avdibegović smatra da se mora analizirati cjelokupan postupak, počevši od određivanja i produženja mjera zabrane, gdje se pokazuje gotovo pa nemogućim da se one ukinu dok tužilaštvo ne da svoju saglasnost, iako proteknu najmanje dvije godine bez iznošenja novih argumenata i dokaza.

"Tada tužilaštvo očito ima dojam da radi dobar posao, pa sa istim tim ili malo većim brojem dokaza uđe u postupak optuženja, i onda vidimo da se isti završi oslobađajućom presudom, a iz budžeta BiH se onda treba nadoknaditi sva šteta i svi troškovi koji su prouzrokovani", kaže ona.

"Ni za ovo ne postoji odgovornost po postupajućeg tužioca, jer da se ista sprovodi, vjerujem da bi se više pažnje posvetilo prije sprovođenja akcija gdje se slobode lišava po 30 osoba, imena i slike tih osoba bivaju objavljene u medijima, zabranjuje im se, naprimjer, napuštanje države, da bi u konačnici predmet završio oslobađajućom ili odbijajućom presudom", navodi Avdibegović.

Iz Misije OSCE-a u BiH kažu da su uobičajeni nedostaci koji su zapaženi u postupcima koji se vode u predmetima korupcije i organizovanog kriminala – nedosljedna primjena standarda dokazivanja, zatim kvalitet optužnica, nedovoljno obrazloženje sudskih odluka, uključujući sporazume o priznanju krivice, dužinu postupka, nedosljednost i blagost u praksi izricanja presuda, te ograničeno korištenje strateških alata, kao što su finansijske istrage i prošireno oduzimanje imovinske koristi izvršene krivičnim djelom.

Nekoliko osoba je pravosnažno kažnjeno na po godinu zatvora za koruptivna djela, većina po sporazumu o priznanju krivnje, a među njima su granični policajci i carinici osuđeni za primanje dara.

Na zatvorsku kaznu od deset mjeseci i novčanu od 5.000 maraka je osuđen bivši direktor Službe za zajedničke poslove institucija BiH Dragan Šojić zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. Proglašen je krivim da je prekoračio svoja ovlaštenja i koristio službene automobile za prelazak granice sa Srbijom i Crnom Gorom u brojnim slučajevima od 2018. do 2022. godine, a da nije bio upućen na službeni put. Za neke radnje je pravomoćno oslobođen.

Suspendovana uposlenica Državnog tužilaštva Tanja Kusmuk je po sporazumu osuđena na godinu zatvora za pronevjeru u službi, odnosno što je od sredine decembra 2020. do sredine novembra 2024., kao referent-specijalist za blagajničko poslovanje Tužilaštva BiH – svjesno i s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi – neosnovano evidentirala isplate i uplate gotovog novca iz blagajne Državnog tužilaštva.

Najveća prvostepena kazna je nedavno izrečena bivšem direktoru "Bosnalijeka" Nedimu Uzunoviću, koji je, osim organizovanog kriminala i pranja bovca, proglašen krivim i za zloupotrebu položaja, te je osuđen na deset godina zatvora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad